Svijet 

Fetve o corona virusu

Share and like 😉

Fetve ili odgovori muslimanskih učenjaka ili kolektivnih tijela predstavljaju važan indikator izazova kroz koje prolaze muslimani i društva u kojima žive. Kada danas čitamo fetve iz prošlosti saznajemo koji su to gorući problemi bili u pojedinim zajednicama ili društvima i kako su muslimanski učenjaci na njih odgovorili. Fetve muslimanskih učenjaka iz 2020 godine bit će pamćene po tome kako su oni odgovorili na izazov pandemije corona virusa (COVID-19).  

  Borba protiv pandemije spada u nadležnost stručnih državnih tijela, svih organizovanih društvenih snaga i građana. Šta su u tome uloge fetvi? One mogu da utječu na vjerske prakse koje su kolektivnog karaktera, da podrže mjere koje nadležni organi preduzimaju i da daju vjersku motivaciju za njihovo poštivanje. Među većinskim muslimanskim zemljama Iran je bio najteže pogođena zemlja širenjem ovog virusa. Iranski vjerski autoriteti su se početkom marta složili sa suspenzijom džuma namaza u svim velikim gradovima (https://apnews.com/6f35cacf2e78335d6fc12a6f89d98658).   Širenje corona virusa u druge zemlje s muslimanskim stanovništvom dovelo je do reagovanja muslimanskih učenjaka i institucija. Ta reagovanja su se javila početkom marta ove godine i ona se nastavljaju iz dana u dan. (Ovaj tekst je napisan 16. marta 2020.) Fetve se bave skupnim vjerskim obredima (namazima u džematu), džuma namazom, obilježavanjem mubarek noći i drugim praksama. U fetvama se uočavaju dvije faze u pogledu ovih praksi. Prva faza odnosi se na fetve izdate u prvoj sedmici marta ove godine i u njima  se iznosi stav da se nastavlja sa skupnim obredima ali se ističe da se ranjivim kategorijama kao što su starije osobe, djeca, osobe sa respiratornim teškoćama dozvoljava da ne prisustvuju tim obredima. Ovaj stav je zauzet u fetvi Šerijatskog savjeta Ujedinjenih Arapskih Emirata od 3.marta ove godine (https://gulfbusiness.com/uae-sharia-council-issues-fatwa-on-coronavirus/).     Sličan stav je zauzeli muslimanski učenjaci Kurdske regionalne vlade (KRG) u Iraku 3. marta ove godine. Prema ovoj fetvi, trenutna situacija u to doba u ovom regionu ne zahtijeva obustavljanje džuma namaza i drugih skupnih obreda već je dovoljno preduzeti mjere predostrožnosti koje uključuju čišćenje džamija, skraćivanje hutbi na džuma namazu i uzimanje abdesta kod kuće. Istovremeno je zatraženo otkazivanje svih društvenih i religijskih aktivnosti kao što su obilježavanje mubarek noći,  mevluda, vjenčanja i dženaza (https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2020/03/iraq-corona-virus-religion.html)   U ovu kategoriju odgovora bi spadalo i stav reis-ul-uleme Islamske zajednice u BiH od 6. marta ove godine o tome da se džuma za taj dan ne odgađa ali se podsjeća da je osobama koje spadaju u rizičine skupine dozvoljeno da obave podne namaz kod kuće umjesto džuma namaza. Druga faza odnosi se na fetve izdate u drugoj sedmici marta ove godine kada se corona virus više proširio širom svijeta i 11. marta zvanično proglašen za pandemiju. U ovim fetvama se usvaja rješenje o privremenoj suspenziji skupnih obreda uključujući džuma namaz i dnevne namaze u džematu. Ovakvo rješenje usvojio je Kuvajt fetvom  Odsjeka za fetve i istraživanja pri Ministarstvu za vakufe i vjerske poslove br. 18/20 od 13. marta 2020 (https://www.khaleejtimes.com/coronavirus-outbreak/coronavirus-kuwait-temporarily-suspends-friday-sermons-prayers-).   Isti stav zauzela je Svjetska unija muslimanskih učenjaka (The International Association of Muslim Scholars- IUMS, Dünya Müslüman Âlimler Birliği) u fetvi  koju je 13. marta ove godine izdao generalni sekretar te unije dr. Ali Karadagi ( tekst fetve na arapskom jeziku: http://iumsonline.org/ar/ContentDetails.aspx?ID=11019)    U njoj se navodi da “da je dopušteno ne klanjati džumu-namaz i ne obavljati namaze u džematu uslijed širenja epidemije, jer je opasnost od nje zastrašujuća, ali je uslovljeno da taj strah bude baziran na stvarnim činjenicama a ne nagađanju ” (prevod te fetve na bosanski: https://www.monteislam.com/islamske-teme/namaz-u-dzematu-i-dzuma-namaz-u-vrijeme-epidemije-corona-virusa).    U ovu kategoriju odgovora uključili bi stav Islamske zajednice Crne Gore da se privremeno obustavljaju svi dnevni i džuma namazi u svim objektima te zajednice. Svaki namaz će se oglasiti u džamijama ezanom a imami, mujezini i mutevelije će ga obaviti da bi se održao kontinuitet ibadeta. Obrazlažući ovaj stav pozvali su se na fetvu, kako je u vijestima navedeno  „Svjetske unija islamskih učenjaka“,  a što se odnosi na ranije citirano tijelo (https://www.aa.com.tr/ba/balkan/crna-gora-bez-dnevnih-i-d%C5%BEuma-namaza-zbog-korona-virusa/1767203).    Konačno 16. marta ove godine Predsjedništvo vjerskih poslova Republike Turske (Diyanet) suspendovalo  je zajedničko klanjanje namaza u džamijama, uključujući i džuma-namaze, a što je još jedna od nizu mjera borbe protiv širenja coronavirusa. Šef Uprave Ali Erbas kazao je da će džamije ostati otvorene za vjernike koji žele obavljati individualne namaze i molitve. (https://www.preporod.info/bs/article/15120/zbog-pandemije- nkorona-virusa-u-turskoj-suspendirano-zajednicko-klanjanje-namaza-ukljucujuci-i-dzumu).   U svim ovim fetvama citiraju se poznati stavovi iz islamskih izvora: da je zabranjeno bacati se svojim rukama u propast (Kur’an), da se ne smije ići u zemlju gdje vlada zarazna bolest niti se iz nje izlazati (hadis), da se šteta ne smije činiti niti na štetu odgovarati štetom (hadis) i slični argumenti. Uočava se da muslimanski autoriteti daju fetve u zavisnosti od dinamike širenja bolesti u svakoj zemlji i da nakon proglašenja pandemije te fetve postaju sve restriktivnije. U tom smislu može se očekivati i takav razvoj u BiH.

Related posts